Podaci o projektu

1. Puni naziv projekta:

Pogranični program izobrazbe u strukovnom školstvu u polju tradicijskih načina gradnje

2. Skraćeni naziv projekta:

           CREDU

3. Vrijeme trajanja projekta:   

3.05.2010. – 30.04.2011

 - u suradnji sa CARNet_om:   od 20.siječnja 2010

Projekt CREDU je pokrenut u sklopu IPA projekta u kojem kao partneri sudjeluju: Graditeljska škola Čakovec, tehnička škola iz Nagykanisze „ Zsigmondy Vilmos és Széchenyi István Szakképző“ , agencija ČakRa,  uz podršku i u suradnji  s CARNet_om.

Kratki opis projekta:

Učenici i nastavnici Graditeljske škole Čakovec i tehničke škole iz Nagykanisze „ Zsigmondy Vilmos és Széchenyi István Szakképző“ upoznat će na nekoliko lokaliteta ruralne tradicijske arhitekture u županiji Međumurskoj i regiji Zala:

•        tipologiju, zakonitosti podneblja i klime koja je utjecala na strukturu
         odabir materijala
•        tehnologiju građenja i organizaciju prostora
•        oblikovanje objekata i njihovo ambijentalno uklapanje.

Nakon upoznavanja lokaliteta učenici i nastavnici će ih snimati, iscrtavati tehničke dokumente u digitalnoj formi te ih pohranjivati na zajednički portal u obliku digitalnog arhiva.

 
Arhiv će se neprekidno dopunjavati novom tehničkom dokumentacijom s novih lokaliteta. Na taj način kontinuirano će se stvarati baza dokumenata o dosad nezabilježenim objektima te objektima koji  svakodnevno trebaju održavanje i o objektima koji već imaju snimke ali ne i digitalizirane.

Izdat će se priručnik te organizirati izložbe i konferencije za javnost. Portal će osim  kontinuirano obogaćivane baze dokumenata sadržavati i sve informacije o događanjima na projektu. 

Ciljevi projekta:

• konkretna obnova znanja i vještina građenja na tradicionalan način
• obnova vernakularne arhitekture kao temeljne vrijednosti unapređivanja ruralnih naselja u gospodarskom, kulturnom i turističkom pogledu održivog razvoja
• senzibilizacija mladih naraštaja putem provođenja kontinuiranog edukacijskog programa, te podrške razvoju kvalifikacija i sposobnosti za prepoznavanje i obnavljanje vještina obnove graditeljskog nasljeđa, naročito u obrazovnom programu arhitektonskog tehničara za graditeljsko nasljeđe koji Graditeljska škola Čakovec i inače jedina izvodi u Republici Hrvatskoj
• podizanje razmjene znanja i iskustva učenika strukovnih škola u pograničnom području sa ciljem očuvanja spoznaje o tradicijskim zanatima kroz  zajednički portal i učenje na daljinu ( e-learning )
• izrada zajedničkog priručnika o tradicijskom načinu gradnje u Međimurskoj županiji i Zala regiji

Potreba za projektom:

• Stanje zaštite i obnove graditeljskog nasljeđa, naročito u ruralnim područjima pograničnog prostora Sjeverozapadne Hrvatske (Međimurska županija) i Zapadnog Zadunavlja Mađarske (Zalska županija) je kritično, jer iz raznih razloga prezentno je brzo propadanje objekata na preostalim lokalitetima, uglavnom privatnim posjedima, a da nisu niti snimljeni ili obilježeni, pa i kad su uvedeni u registar zaštićenih objekata nisu obnovljeni na najbolji mogući način.
   
• Na području Međimurske i Zala županije još uvijek postoji niz lokaliteta, građevinskih sklopova i pojedinačnih građevina, ruralnog i polu urbanog karaktera, koji nisu prepoznati kao povijesna vrijednost, a imaju potencijalna svojstva kulturnih dobara značajnih upravo u lokalnim okvirima kao turistički potencijal, dakle za samu društvenu zajednicu na čijem se području nalaze. Kako im dosad zbog različitih razloga nije pridavana potrebna pozornost najčešće su zapušteni i prepušteni ubrzanom propadanju ili se pak obnavljaju neprimjerenim metodama i na načine kojima gube svoja izvorna svojstva i vrijednosti.
   
• Na planu izobrazbe arhitektonskih tehničara za graditeljsko nasljeđe nužno je koncipirati praktične vježbe u okolnostima realnih situacija na terenu kod objekata koje treba snimiti jer ne postoji nikakav trag niti dokumentacija  kao i transpoziciju crteža i dokumentacije koja nije rađena pomoću računalnih programa  u digitalni zapis, kao vjerodostojne sadržaje u ukupnom strukovnom osposobljavanju za snimanje i dokumentiranje  sa lokaliteta koji nose obilježja graditeljskog nasljeđa

Rezultat/proizvod projekta i mogućnost primjene u praksi:

• Održat će se  zajednički trening program učenika i profesora partnerskih obrazovnih institucija - terenska nastava geografije, arhitekture, graditeljstva i informatike.
• Održat će se  radionice u sklopu terenske nastave u Međimurskoj i Zala regiji.
• Održat će se edukativne radionice namijenjene učenicima i profesorima.
• Postavit će se  izložbe rezultata projekta namijenjene javnosti
• Kreirat će se  zajednički višejezični Internet Portal
• Kreirat će se  zajednički priručnik o očuvanju spoznaje o tradicijskim zanatima u Međimurskoj i Zala regiji na hrvatskom i mađarskom jeziku, u 200 primjeraka.
• Odredit će se  vizualni identitet projektnih aktivnosti – promotivni materijali koji će se podastrijeti  javnosti
• Nabavit će se  oprema potrebna obrazovnim ustanovama za održavanje terenske nastave i kreiranje portala za učenje na daljinu (e-learning) i arhiviranje napravljenih digitalnih dokumenata
• Naravno zahvaćanje u dokumentaciju u arhivu bit će kontrolirano i administrirano od strane partnera ali će se moći u praksi upotrijebiti za potrebe investitora , nadležnih ustanova za zaštitu spomeničke baštine kao što su konzervatorski odjeli, muzeji  zatim za potrebe  turističkih  zajednica i agencija te upravnih odjela lokalnih vlasti koji bi trebali unapređivati gospodarske i turističke resurse

Potencijalni korisnici projekta:

• Konzervatorski  zavodi za zaštitu kulturne i prirodne baštine
• Muzeji i galerije
• Obrazovne ustanove
• Zavodi za prostorno planiranje , graditeljstvo i zaštitu okoliša
• Tijela uprave za gospodarstvo , poljoprivredu i turizam
• Regionalne i lokalne razvojne agencije
• Projektanti i investitori itd.

Planirani nastavak realizacije nakon završetka pilot projekta:

• U Graditeljskoj školi Čakovec u okviru nastave projektiranja u predmetima stambene i javne zgrade, graditeljsko nasljeđe ,računalstvo te praktikum i nakon dvogodišnje implementacije projekta nastavit će se praksa na istim principima praktičnih zadaća na terenu i e-learninga.
   
• Moguće je zadati zadatak za završni stručni rad i učenicima usmjerenja arhitektonskog tehničara za graditeljsko nasljeđe. Naravno moguće je i dalje dopunjavati sadržaje arhiva novim i aktualnim lokalitetima  koji će tvoriti sve veći fundus dokumentacije o građevinama koje zaslužuju obnovu i revitalizaciju.

Mogućnosti domaće/međunarodne suradnje na realizaciji projekta:

• Osim za regionalno područje Međimurske županije i regije Zala gdje će se pohranjivati suptilna tipologija tradicijske gradnje iz tog podneblja poželjno je dokumentirati  lokalitete  i objekte koji su nastali na posve drugačijim datostima podneblja i vrstama materijala od kojih su sačinjene,  iz područja Ličko-goranske, Istarske, Moslavačko-posavske, Slavonske regije ili iz Dalmacije.
   
• Time bi se još više učvrstile spoznaje o različitostima zbog kojih je nastala i različita vernakularna arhitektura. Dakako suradnja se odnosi prije svega na graditeljske i geodetske škola Republike Hrvatske a čak su uspostavljeni kontakti te postoji želja za suradnjom sa  srednjoškolskim ustanovama iz inozemstva kao npr. Ortwein škola iz Graza . Čak je moguće  proširivati suradnju sa školama u širem prostoru Europske Unije.

Usporedba sa sličnim projektima u svijetu:

• Ovaj projekt je u odnosu na većinu zemalja Europske unije velika različitost i to prije svega zbog toga što su mnoge zemlje članic EU već napravile ogromne iskorake u obnovi graditeljske baštine znatno prije formiranja europske zajednice u današnjem obimu, a naročito nakon Drugog svjetskog rata uslijed posljedica teško razorenih gradova i naselja.
   
• Kod nas pa i u Mađarskoj, Sloveniji, BiH a eventualno i u Italiji neprekidno je prisutna erozija graditeljskog nasljeđa pogotovo spomeničke vrijednosti jer su uslijed nedostatka sredstava, a s druge strane brojnosti graditeljski vrijednih zdanja u suprotnosti mogućnosti i potrebe za hitnim spašavanjem.
   
• To je razlog više da se ne samo u najširem sloju ljudi razvije potreba, a i svijest o kulturološkoj dimenziji spašavanja pa i održavanja i obnove graditeljskog nasljeđa u najširem smislu, nego moramo nastojati da se po broju stručnih radnika i majstora koji su u stanju stručno obnavljati građevine građene na tradicijski način  približimo kapacitetima zemalja koje su već niz desetljeća vodile računa o obnovi postojećih zdanja pa čak i formirale čitave centre za obnovu graditeljskog nasljeđa poput onoga u Rasfeldu u Njemačkoj.